Cvrcak i mravi Basne lektira za skolu

Pisac Ezop
CVRCAK I MRAVI
U zimsko su doba mravi sušili žito koje je bilo od vlage nabreklo.
Dode gladan cvrcak i stade od njih tražiti hrane. Mravi mu tada rekoše:
"Zašto ljeti nisi skupljao hranu?" On im rece: "Nisam imao vremena jer
sam krasno pijevao." Nasmijavši se, oni mu rekoše: "Ako si u ljetno doba
svirao, onda zimi pleši."

Ova basna je jedna od najpoznatijih Ezopovih basni,
a govori o posljedici marljivosti i nerada. Mravi su, za svoj marljiv rad
tijekom lijeta, bili nagredeni obilatom zimnicom, a jadni cvrcak nije dobio
ni zrno. On je svojom pijesmom uveseljavao život, bio je na svoj nacin
kreativan i nije se brinuo za buducnost, smatrao je i nadao se da ce ostali
radoholicari ipak biti milosrdni prema njemu. No, pokazalo se da oni
koji su radili i previše cijene svoj dobitak zaraden mukotrpnim radom,
jer tako na neki nacin nadoknaduju divne dane provedene u beskrajnim
kolonama koje se prostiru gdje god se nade nešto jestivo. Na odredeni
nacin shvacam i mrave, jer u ovoj basni nema pozitivnih i negativnih
likova, svi postupaju ispravno, makar bi cvrcak mogao za sretan kraj
dobiti zrno, a za uzvrat odsvirati mravima nešto iz svog bogatog
ljetnog repertuara. Povlaceci paralelu izmedu prirode, mrava i cvrcka,
i naše životne svakodnevnice, u ovoj basni možemo prepoznati i jedan
karakteristican ljudski nacin života. Ako uzmemo da mravi predstaljaju
one radišne i marljive ljude, koji se brinu za svoju buducnost,
za buducnost svoje obitelji i društva u cjelini, onda je cvrcak tipican
predstavnik boemskog umjetnika, zaokupljen samo i iskljucivo svojim
umjetnickim radom i snovima. Na jednoj strani su materijalna dobra,
bez kojih nema gospodraskog prosperiteta i buducnosti niti za pojedinca
niti za društvo u cijelini. Kao njihova protuteža stoje umjetnicka
nadahnuca bez kojih takoder nema života, ali sada onog duhovnog što
svako od nas nosi negdje duboko u sebi, s tom razlikom da je intenzitet i
potreba za takvim duhovnim doživljajima kod svakog razlicit.
Idealno bi bilo kada bi ove dvije potrebe imali medusobnu ravnotežu,
jer bi tada pri nadolasku zime, odnosno neizvjesne buducnosti kada za
odredene stvari može biti i preksano, društvo savršeno funkcioniralo.

Poruka basne:
Radi danas da imaš sutra

Bilješke o piscu:
Ezop (Aisopos, 6.st. prije Krista), grcki basnopisac, rodom iz Frigije u
Maloj Aziji, vjerojatno robovskog podrijetla. Pod njegovim imenom do
nas je došlo oko 400 basni, od kojih su mnoge vjerojatno dodali kasniji
priredivaci. Vješto se koristeci starim temama i spajajuci ih s oštrim
promatranjem ljudi i prirode, Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu,
davši joj oblik dramski komponirane pricice s ponajcešce tragicnim
završetkom i s poucnom poantom, koja je cesto dodana na koncu i u
obliku posebne poruke. Vecina njegovih basni donosi slike iz životinjskog
svijeta - u cemu je njegov najveci broj nasljedovatelja - ali mnogima su
protagonisti i biljke, predmeti, pojmovi, ljudi pa cak i bogovi.
Život je prikazan realisticki vjerno sa svim nepravdama i bespravljima što
u njemu vladaju i po tome Ezopove basne nose u sebi elemente za ono
doba napredne društvene kritike; njihove poruke sadrže realnu filozofiju
covjeka bogata životnim iskustvom, koji cijeni i istice moralne vrline,
ali je ujedno svjestan da u životu i prirodi vlada pravo jaceg i pametnijeg.
Ezopove basne pisane su u prozi jednostavnim i jasnim stilom,
a posebnu im draž daje fini humor kojim su protkane.