Bitka kod bistrice lesne (3) Lektira za skolu

MIROSLAV KRLEŽA:
BITKA KOD BISTRICE LESNE
Prepricana lektira za skolu

Bilješke o piscu:

Miroslav Krleža rodio se 1893. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu, a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti, koju je bijegom napustio. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise (“Plamen”, “Danas”, “ Književna republika”). Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučjak, U logoru. Umro je krajem 1981. godine. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza, Zastave, Leda, U agoniji, Gospoda Glembajevi, Deset krvavih godina itd.



Mjesto radnje:

Selo u Zagorju i Bistrica Lesna



Vrijeme radnje:

Bilo je to davne 914. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvatskim selima i naseljima vladalo feudalno društvo.



Tema:

Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su u poginuli u toj bitci.



Ideja:

Bez obzira na poraz ili pobjedu, rat je iz perspektive vojnika uvijek tragičan. Hrabrost se kadkada i ne isplati.



Bilješke tijekom čitanja:

- Na početku novele primjećujem težak način pisanja, dugačke i složene

  rečenice koje mi je teško razumjeti

- Opis načina života rastužuje me

- Osjećam suosjećanje s “junacima”

- U pismima pred kraj novele vidim neku ironiju, vrlo su komična

- Osjećam veliko nezadovoljstvo i razočarenje jer nitko nije preživio



Najljepši ulomak:

“Divizijski mrtvozornik Palčić…” “…pozdrav od Ljubice Jankić.” (str. 29-30.)







Kratki sadržaj:

Pisac djelo započinje posvetom. Posvećuje ga šestorici palih domobrana i njihovom desetniku. Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana. Vid Trdak, jedan od domobrana, ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece. Pred odlazak u rat traži pomoć od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti, no, kao i mnogi seljaci tog doba nailazi na nerazumijevanje i odlazi potišten. Loborec Štef bijaše ponižen od kraljevske vlasti koja ga nije željela ni saslušati. Takav odnos u seljaku budi gnjev, mržnju, ali i veliku nemoć u opiranju vladi. Još jedan

od domobrana doživljava nepravdu. Nakon teška ranjavanja ponovno ga šalju na bojište oduzimajući mu šest tjedana odmora. U trenucima borbe

domobrani neprestalno misle o učinjenoj nepravdi. Matija Križ je

tragikomičan lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova

jedina ostavština, a u njima se ocrtava sav jad i siromaštvo zagorskih

seljaka. Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne. To je

najtragičniji dio u kojem se miješaju blato, suze i krv. Svi domobrani

pogibaju u teškim mukama doživljavajući grozote koje ni jedan čovjek

ne bi trebao doživjeti.



Dojam o djelu:

Djelo mi se nije naročito svidjelo. Teško je razumjeti ga, kratko je,

a radnja otužna i skromna. Pisac opisuje jad i bijedu koju mi je teško

razumjeti, opis je rječit i bogat, ali prerealan i zahtjeva čitatelja boljeg

želuca.