Dubravka Lektira za skolu Lektirus

IVAN GUNDULIĆ:






Bilješke o piscu:

Gundulić, Ivan (Dživo), (Dubrovnik, 8.1.1589. - 8.12.1638.). Školovao se u Dubrovniku, gdje je imao dva vrsna učenika: Camila Camillia i Petra Palikuću. Gundulić je u toku svoga života po običaju vršio različite državne službe. Stihove je počeo pisati u ranoj mladosti. Odgojen u katoličkom protureformacijskom duhu početka XVII. st., ovaj veliki barokni pjesnik smatra te svoje mladenačke stihove "porodom od tmine", tako da se od mnoštva stihova i deset drama sačuvala samo Arijadna, Prozerpina ugrabljena te pjesma Ljubovnik sramežljiv i ulomak Dijane i Armide. Ta djela pisana su glatkim stihovima. Međutim, to je samo priprema za kasnija glavna djela: Suze sina razmetnoga (Venecija, 1622.), Dubravka(1628.) i Osman. Suze sina razmetnoga su lirsko-refleksivni ep u tri "plača" (sagrešenje, spoznanje, skrušenje). Dubravka je napisana 1627., a prikazana godinu kasnije. To je pastirska igra u tri čina, svojom rodoljubnom i moralističkom tendencijom izlazi iz tradicionalnog okvira zabavne pastorale. Gundulić se bavio mišlju da prevede Tassov ep Oslobođeni Jeruzalem, ali su ga turski poraz 1621. kod Hocima u Poljskoj, pobuna u Carigradu i nasilna smrt sultana Osmana potakli da napiše novo, izvorno djelo Osman. Po svom stvaralačkom zamahu kao i po bogatstvu i blještavosti izraza Gundulić je naš najveći pjesnik XVII. st.



Mjesto radnje:

Dubrovnik



Vrijeme radnje:

1628. godina na dan sv. Vlaha



Kratki sadržaj:

Svake godine, u okolici Dubrovnika, na dan sv. Vlaha slavi se praznik, koji je vezan uz neke narodne tradicije. Tog se dana pleše, svira i vlada opće

veselje. Na dan sv. Vlaha vrši se i vjeridba izmedu najljepšeg pastira i pastirice. Ove godine taj par su predstavljali Miljenko i Dubravka. Međutim, ružni i bogati Grdan potplaćuje ljude te oni njemu daju Dubravku. Ali kad se u crkvi vršio obred, cijela crkva se potresla, a na vratima je stajao Miljenko. To je svećenik shvatio kao opomenu od boga, te on, uz odobravanje naroda, vjenča Miljenka i Dubravku.













Analiza djela:

Kod Gundulićeve Dubravke najbolje se očituje snaga refleksije, razmišljanja, koja u svakom slučaju dovodi i do određene tendencije, unaprijed vec smišljene, tendencije kao smišljene poruke svom vremenu i svojim suvremenicima. Dubravka (1628.) je djelo koje već na prvi pogled ima vrlo mnogo dodirnih točaka s već tradicionalnom, veselom pastirskom igrom. U tom djelu Gundulić stvara fabulu u kojoj se u središtu radnje nalazi sudbina dvoje mladih ljudi. Smještajući događaj u Dubravu, pjesnik uvodi u nju već standardna pastoralna lica, pastire i pastirice, te mitološke likove satira, ali i likove koji prikazuju neke realne osobine tog vremena: izbjeglog ribara iz Dalmacije i iskvarenog predstavnika dubrovačkog građanskog društva - Grdana. Ta pastirska drama ima sve elemente alegorijsko-pastirske igre sa sretnim završetkom. Gundulić čitavu radnju zasniva na starom dubrovačkom običaju da se na dan sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, vjenčaju najljepši momak i djevojka (Dubravka i Miljenko). No Grdan, bogat ali pokvaren građanin, želi tu svadbu spriječiti i sam se oženiti Dubravkom. U tim njegovim nastojanjima "sprečava" ga bog, koji

na samom vjenčanju čini čuda u svom hramu, i tako se Miljenko i Dubravka nađu u zagrljaju te se sretno vjenčaju. Međutim Dubravka ima mnogo dublje značenje od obične vesele igre s pjevanjem. Alegorijski shvaćeno Dubravka je simbol aristokratske dubrovačke slobode, a Grdan

predstavnik bogatog dubrovačkog građanstva koji u težnji za ugodnim životom i bogatstvom prijeti slomom toj slobodi. Dakle, Dubravka je u stvari analiza tadašnjeg stanja u dubrovačkom društvu.



Himna dubrovačkoj slobodi:

“O lijepa, o draga, o slatka slobodo,

 dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,

 uzroče istini od naše sve slave,

 uresu jedini od ove Dubrave,

 sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi

 ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti!”